Srcologija

Koji su uzroci i simptomi srčanog udara?
Postoji li razlika između simptoma srčanog udara kod muškaraca i žena?

Na današnji se dan, 29. rujna, obilježava Svjetski dan srca. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najčešći uzroci smrti muškaraca i žena u Hrvatskoj, ali i u svijetu, upravo su bolesti cirkulacijskog sustava. O ovom smo gorućem problemu porazgovarali s prim. Vericom Kralj, dr. med. voditeljicom Odsjeka za kardiovaskularne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Očekuje se da će do 2030. godine 
broj umrlih od bolesti srca i krvnih žila porasti s današnjih 17,5 milijuna na čak 23 milijuna.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ishemijska bolest srca i srčani udar dvije su najveće ubojice, od njih je 2016. godine umrlo čak 15.2 milijuna ljudi. Ove su bolesti posljednjih 15 godina vodeći uzročnici smrti. Stopa smrtnosti od cirkulacijskih bolesti pritom je nešto veća među ženama u odnosu na muškarce.

Uzroci srčanog infarkta

Infarkt je iznimno opasno stanje tijekom kojeg dolazi do oštećenja područja srčanog mišića zbog nedovoljne količine kisika. Uzroci infarkta su ugrušak ili spazam koronarnih arterija i slična stanja koja blokiraju dotok kisika u srce zbog čega dolazi do oštećenja i odumiranja stanica u tom području. Oštećena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela srčanog mišića. Ovo se najčešće događa u koronarnoj arteriji koja se sužava radi promjena izazvanih aterosklerozom.

Faktori rizika za nastanak srčanog udara su pušenje, hipertenzija, hipotenzija, nezdrava prehrana, visoka razina LDL kolesterola u krvi i pretilost, a posebno su ugrožene osobe starije od 65 godina. Okidač ponekad može biti neočekivani veliki stres, dok kod starijih osoba rizični faktor može biti naprezanje pri defekaciji. Rizik povećavaju osobna ili nasljedna sklonost oboljenjima koronarne arterije, cerebrovaskularne bolesti, oboljenje perifernih žila, angina (osobito nestabilna angina) ili bubrežno zatajenje koje zahtijeva hemodijalizu.

”Najčešći uzrok svih kardiovaskularnih bolesti, tako i infarkt miokarda je ateroskleroza koja nastaje kao posljedica loših životnih navika kao što su nezdrava prehrana, pušenje i fizička neaktivnost. Zbog tih čimbenika dolazi do pojačanog nakupljanja masnoća i vezivnog tkiva, odnosno stvaranja takozvanog plaka na unutarnjoj stijenki krvnih žila na što su osobito osjetljive sitne krvne žile srca. S druge strane, tu su bolesti poput hipertenzije i šećerne bolesti koje povećavaju rizik za infarkt miokarda i moždani udar” – objašnjava prim. Verica Kralj, dr. med. voditeljica Odsjeka za kardiovaskularne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

 

Više o zdravlju redovito pratite na portalu Centar Zdravlja

Simptomi srčanog infarkta

Simptomi srčanog udara mogu biti osjećaj pritiska ili boli u prsima ili osjećaj kao da ”slon sjedi na grudima”, mučnina, kratkoća daha, hladan znoj i vrtoglavica. Jedan od glavnih simptoma je bol u grudima, no ona u mnogim slučajevima može biti blaga ili čak izostati.

Osim boli u grudima simptomi srčanog infarkta uključuju bolove u ovim dijelovima tijela:

  • bol u leđima
  • bol u području abdomena
  • bol u rukama i ramenima
  • bol u vratu, zubima i vilici
  • bol slična angini koja ne prestaje mirovanjem ili uzimanjem nitroglicerina

Trajanje boli kod srčanog infarkta se produžuje i može trajati više od 20 minuta, a po svom intenzitetu može imit jaka ili slaba. Osim bolova, simptomi srčanog udara mogu biti:

  • kratkoća daha
  • kašalj
  • vrtoglavica
  • gubitak svijesti
  • mučnina
  • povraćanje
  • znojenje koje može biti obilato (dijaforeza)
  • suhoća usta
  • osjećaj “bliske smrti”
  • nemir


Ostali simptomi koji se mogu povezati sa srčanim udarom su:

  • grčevi
  • malaksalost
  • privremeni prekid disanja
  • otežano disanje, potreba za ležanjem
  • krvni tlak (nizak, povišen, normalan)
  • ponašanje (neobično i uznemireno)

Problem sa simptomima srčanog infarkta jest da oboljeli najčešće poriče da ima srčani napadaj, a simptomi mogu u potpunosti izostati. Također, simptomi se značajno mogu razlikovati među spolovima.

”Infarkt je češći kod muškaraca i to osobito u mlađoj životnoj dobi. Kod žena se javlja desetak godina kasnije i može imati netipične simptome zbog čega nerijetko infarkt kod žena često bude neprepoznat”, objašnjava prim. Verica Kralj.

Koji dodatni faktori utječu negativno na zdravlje srca?

Postoje određeni faktori koji povećavaju sklonost srčanim bolestima i svakako bi na njih trebalo u svakodnevnom životu obraditit pozornost.

Sudjelovanje u prometu
Vjerovali ili ne, prometna buka može povisiti krvni tlak i povećati rizik od zatajenja srca. Svakih dodatnih 10 decibela, povećava rizik od srčanog udara. Znanstvenici smatraju da je to povezano time kako naše tijelo reagira na stres.

Migrena
Još nije razjašnjeno zašto, ali ako bolujete od migrena, imate veće šanse oboljeti od moždanog i srčanog udara. Zatražite savjet liječnika kako suzbiti i liječiti snažne glavobolje.

Djeca
Ako ste roditelj, imate više šanse zadobiti srčani udar. Rizik se povećava za žene koje su prebrodile pobačaj ili su im uklonjeni jajnici.

Nizak rast
Ljudi nižeg rasta imaju 8% više šanse oboljeti od srčanih bolesti. Također je dokazano da u prosjeku imaju višu razinu kolesterola i triglicerida u krvi.

Usamljenost
Samoća je povezana s višim razinama stresa i visokim krvnim tlakom. Ako ste samac, upišite neki timski sport ili se učlanite u planinarsko društvo. Tako ćete spojiti ugodno s korisnim!

Lijekovi protiv ADHD-a
Lijekovi koji potiču koncentraciju, mogu povećati broj otkucaja srca i povisiti krvni tlak. Tijekom dužeg razdoblja, to može dovesti do bolesti srca. Porazgovarajte s liječnikom o tome utječu li lijekovi protiv ADHD-a koje uzimate, na zdravlje vašeg srca.

Dugo radno vrijeme
Osobe koje rade više od 55 sati tjedno, imaju veće šanse oboljeti od kardiovaskularnih tegoba i srčanog udara. Dulje radno vrijeme znači i više sjedenja, stresa i neredovite prehrane.

Bolest desni
Bakterije iz usta, uključujući i parodontozu, mogu ući u krv i upaliti stijenke arterija što dovodi do nakupljanja masnog tkiva u njima. Ako vam desni krvare tijekom pranja zubi, svakako o tome obavijestite stomatologa i obiteljskog liječnika.

Teško djetinjstvo
Nasilje i zlostavljanje u djetinjstvu, definitivno su povezani s visokim krvnim tlakom, pretilošću i dijabetesom u odrasloj dobi. Svi ovi faktori utječu na pojavu srčanih bolesti. Ako ste u djetinjstvu pretrpjeli bilo koji oblik zlostavljanja ili nasilja, preporuka je porazgovarati sa psihijatrom ili psihologom koji će ukloniti vaše nesigurnosti i omogućiti vam bezbrižan život.

Gripa
Najnovija istraživanja pokazuju da osobe koje su oboljele od gripe, nakon tjedan dana imaju veće šanse oboljeti od srčanog udara. Liječnici još uvijek nisu uspjeli otkriti poveznicu, ali smatraju da ova pojava ima veze s upalnim procesima u tijelu.

Bijes
Ako ste često ljuti i bijesni, imate 5 puta veću šansu oboljeti od srčanog udara. Čak 2 sata nakon „eksplozije“ emocija, vaše tijelo je osjetljivo i često se javljaju aritmije i zatajenje srca. Ako ne možete kontrolirati vlastite emocije, porazgovarajte s liječnikom o lijekovima za smirenje, upišite jogu ili naučite tehnike disanja koje će vas u trenu opustiti.

Liječenje srčanog infarkta

Kod srčanog infarkta važna je hitna liječnička intervencija, a bolničko liječenje traje između 1 i 14 dana. Potrebno je odmah započeti s praćenjem EKG-a zbog aritmija koje tijekom prvih nekoliko sati nakon akutnog srčanog infarkta mogu biti fatalne. Cilj je smanjiti srčano opterećenje kako bi se spriječile i uklonile postojeće komplikacije.

U početku se tjelesne aktivnosti ograničavaju, a zatim postepeno povećavaju. Kod hitne intervencije lijekovi i infuzijske otopine unose se intravenskim kateterom. Ovisno o općem stanju, mogu se primijeniti invazivne dijagnostičke metode. Za neposredno praćenje statusa tjelesnih tekućina unosi se urinarni kateter. Najčešće se oboljelom daje kisik, čak i ako je njegova razina u krvi normalna, što osigurava brzu opskrbu tkiva i smanjenje opterećenja srca. Ograničenje ishrane nije neminovno, ali ako je indicirano hrana ne smije sadržavati puno soli, treba biti bez kofeina i niskog sadržaja masnoća.

”Iznimno je važno na vrijeme prepoznati znakove infarkta i na vrijeme doći u zdravstvenu ustanovu, odnosno u roku od dva do tri, eventualno četiri sata, kako bi se mogla primijeniti odgovarajuća terapija. Za pravodobno liječenje važno je doći u zdravstvenu ustanovu u roku od dva ili tri, eventualno četiri sata kako bi se mogla primijeniti trombolitička terapija ako je indicirana, ili interventne metode, odnosno ugradnja stenta”, govori prim. Verica Kralj.

Za uklanjanje boli najčešće se daje morfij, a terapija tromboliticima (antikoagulansima) obično započinje u roku od 6 sati nakon prvih bolova u prsima. Početna terapija sastoji se od intravenske infuzije antikoagulansa (streptokinaza ili aktivator tkivnog plazminogena) i odmah nakon toga intravenske infuzije heparina. Heparin se daje tijekom 48-72 sata.

Kod nekih je pacijenata potrebno odraditi kirurški zahvat. Ishod liječenja ovisi o veličini i mjestu oštećenog tkiva, dok je u trećini slučajeva ishod fatalan. Nakon što pacijent preživi 2 sata nakon napada povećava se mogućnost preživljavanja. Ako ne dođe do komplikacija moguć je potpuni oporavak. Nakon srčanog infarkta ne mora doći do invalidonosti stoga se oboljeli može postupno vratiti svakodnevnim aktivnostima, što uključuje i nastavak spolnog života.

Prevencija srčanog infarkta

Srčani infarkt moguće je prevenirati kontroliranjem rizičnih faktora, kao što je kontrola krvnog tlaka i ukupnog kolesterola. Također, potrebno je promijeniti način života, odnosno prestati ili barem smanjiti pušenje, u prehranu uvesti lipoproteine visoke gustoće i smanjiti unos lipoproteina niske gustoće, po potrebi napraviti test na dijabetes i skinuti suvišne kilograme te u dogovoru s liječnikom baviti se tjelovježbom. Nakon srčanog infarkta neophodno je biti pod stalnim liječničkim nadzorom kako bi umanjili rizik od nastanka novog srčanog infarkta.

‘Rizične čimbenike je jako važno spriječiti, odnosno osigurati da do njih uopće ne dođe. Važno je da čovjek sam usvoji zdrave životne navike tako da redovito kontrolira čimbenike rizika kao što su krvni tlak, šećer i masnoće u krvi. Liječnik obiteljske medicine mora procijeniti spada li pacijent u rizičnu skupinu te osigurati poduzimanje odgovarajućih dijetetskih mjera, promjenu životnih navika i, po potrebi, farmakološku terapiju”, dodaje prim. Verica Kralj.

Obilježavanjem Svjetskog dana srca, Svjetska kardiološka federacija nastoji istaknuti da se najmanje 
80% prijevremenih smrti od cirkulacijskih bolesti može izbjeći izbjegavanjem rizika.

123RF

Preporuke stručnjaka za zdravo srce su:

  • izbjegavanje duhanskih proizvoda,
  • ograničenje unosa alkoholnih pića (ne više od 7 pića tjedno za žene i 14 za muškarce),
  • zdrave prehrambene navike (preporuka mediteranska prehrana),
  • umjerena tjelovježba na tjednoj bazi u ukupnom trajanju od 150 minuta ili više,
  • održavanje zdrave tjelesne težine, bez provođenja strogih i opasnih dijeta.
 

 ”Nakon infarkta čovjek mora usvojiti zdrave životne navike i paziti na zdravlje svog srca jer u protivnom riskira ponovni srčani udar”, upozorava za kraj prim. Verica Kralj.

Autor: Astrid Elizabeth Pranjić
Izvor fotografija: 123 RF

Više o zdravlju redovito pratite na portalu

centarzdravlja